Spoznaja da povijesna cjelina Duga Resa predstavlja najočuvaniji i najcjelovitiji primjer industrijskog grada kraja 19. i početka 20. st. u Hrvatskoj, te predstavlja vrlo važan dio europske kulturne baštine – tako nam predstavlja obvezu njene fizičke zaštite i očuvanja, ali i nemalo važnu obvezu očuvanja od zaborava, što se može ispoljavati kroz istraživanje, sakupljanje, prijepis i dijeljenje za upotrebu na opće korištenje u digitalnom obliku i sl.
Seminarski rad na temu “Urbanističkog razvoja grada Duge Rese do perioda II svjetskog rata” izradio sam za potrebe kolegija Urbanističko projektiranje I, a uz mentorstvo Doc.dr. Bašić Duška, Profesora Fakulteta za tehničke studije, Univerziteta u Travniku. Uzevši u obzir tematiku koja se tiče urbanizma, arhitekture te konzervatorskih nalaza i smjernica za očuvanjem povijesne baštine, u radu se nisam puno vodio opće dostupnim podacima koje se tiču tema iz povijesti, narodnih običaja, kulture, strukture stanovništva, poznatih ličnosti i drugo.
Podaci i fotografije koje se nalaze u radu satkane su od više izvora, one temeljne informacije crpio sam iz Konzervatorske studije za GPU Duge Rese izdane 1996. godine od Državne uprave za zaštitu kulture i prirodne baštine, Glavno povjerenstvo u Zagrebu, Zagreb, Mesnička 49 – autora mr.sc. Biserka Dumbović Bilušić, dipl. inž. arh. (Vanjska suradnja: Ivan Tironi, prof. pov. umj.) a koja je pak stvarana devedesetih godina (1996. g) temeljem arhivske građe Pamučne industrije Duga Resa, pohranjene u Građevinskom odjelu, Arhivu grada Karlovca, temeljem starih katastarskih planova koji se nalaze u Uredu za katastar i geodetske poslove u Dugoj Resi. Uz navedeno koristio sam literaturu „Historijskog arhiva u Karlovcu“, knjiga „Duga Resa – radovi iz dalje prošlosti i NOB-e i socijalističke izgradnje“, Karlovac 1986. g, zatim Monografiju „Duga Reso ljepota si naša“ autorice Dragice Smilaj (monografija povodom 30 godina otkako je Duga Resa stekla status grada i 75 godina rada kulturno-umjetničkog društva „Sveti Juraj“ Duga Resa) a koja je također satkana iz više različitih izvora, Novinske članke Jutarnjeg lista „Jutarnji u posjetu najstarijem radničkom naselju u RH“ objavljeno 20. kolovoza 2017. godine, informacije sa internetske stranice „Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa“, informacije sa Facebook stranice „Duga Resa nekad“, Informacije sa portala „KA portal“ od 19.01.2023 godine, informacije iz literature autora Juraj Čunović ing. stroj. „Od seoskog mlina do budućeg modernog energetičkog postrojenja“ (Duga Resa, 2009.g) te „U međurječju župa sv. Petra apostola na Mlaki ili Otoku.“, zatim brošure autora Mladen Rakočević, dipl.ing.arh. „Duga Resa – izgradnja amfiteatra u Parku dr. Franje Tuđmana“.
Vjerujem da uvijek može bolje i drugačije, ali to prepuštam nekim drugim entuzijastima koji će možda u ovome naći inspiraciju za daljnje istraživanje, prijepis, dijeljenje za opće korištenje..
U koliko će privitak nekome sutra biti od koristi, dapače.. volio bih da bude na korist i da ono najvažnije – prkosi zaboravu!
Lijep pozdrav
više na linku:
https://drive.google.com/file/d/1NTWuqCIM1xauLCSdnib6AdzobwyClTwR/view